Blog

Pepelnica ili Čista srijeda - 40 dana prije Uskrsa te početak Korizme - blagoslov pepelom

Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma. Slavi se 40 dana prije Uskrsa (ne računajući nedjelje).

Pepelnica je početak korizmenog vremena. To je dan pokore, razmišljanja, nemrsa i posta.

Na blagdan Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom uz riječi: „Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti“ (lat: Memento homo, quia pulvis es, et in pulverem reverteris) ili „Obratite se i vjerujte Evanđelju!“ .

Obred pepeljanja – vidljivi znak našeg prihvaćanja posta i pokore. 

Poruka Pepelnice s kojom pocinje preduskrsno pokornicko vrijeme dade se sazeti u jednoj recenici: "Obrati se covjece, dok jos imas vremena !"

Poziv na obracenje, s kojim se cesto susrecemo u Bibliji, poprima na Pepelnicu osobitu hitnost, jer nas podsjeca na to, da ne mozemo vjecno racunati s vremenom. Nas zemaljski zivot je ogranicen, on je poput leta zrakoplova pokraj nas.

Zato moramo koristiti vrijeme: ciniti dobro, odbacivati zlo, zivjeti tako da se svidimo Bogu.

Bog čeka na svakoga, i spreman je svakoga koji se k Njemu okrece i cini korak prema Njemu, prihvatiti. Bog je pun spremnosti na pomirenje, On je kako smo culi u citanju: "......njeznost sama i milosrdje, spor na ljutnju, a bogat dobrotom,

Post na Pepelnicu i Veliki petak, odnosi se na katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a nemrs za starije od 14 godina. 

Pepeo je simbol pokore i poziv je kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve, a također podsjeća da je Bog velikodušan i milosrdan onima koji mu se obraćaju pokorna srca.

Dobiva se od blagoslovljenih grančica palme ili masline ili drijenka korištenih na Cvjetnicu prethodne godine.

Pepeo se blagoslivlja svetom vodom i kadi tamjanom. Pepelnica je pomični spomendan, pa nije svake godine istog datuma.

Od kraja 11. stoljeća vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica. 
 

Što je post, a što nemrs ?

Vjernici vrlo često miješaju ili poistovjećuju pojmove post i nemrs. Post označava jedan obrok u danu, a nemrs znači ne jesti meso.

Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.

Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Katolička Crkva propisuje strogi post i nemrs. Vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs.

U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije potrebno. Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika, radnika teških poslova i trudnica) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.).

 

Osim posuđa i ognjišnoga pribora, čistila se cijela kuća i okućnica, a u krajevima gdje je to zahtijevao način gradnje preduskrsno razdoblje bilo je prigoda da se kuće izvana i iznutra obijele vapnom (okolica Zagreba, Samobor, Slavonija).

U Dalmaciji su se komoštre, verige (lanci o koje se vješao kotao nad ognjištem), motike i dr. vukli po ulicama, a ponegdje i prali u moru. Neki su istraživači kao posebnost preduskrsnoga razdoblja zabilježili pranje ljudi (okolica Zagreba, Jaskansko prigorje i dr.). U nekim se selima Hrvatske izvodio običaj pokladnoga polaznika (pojava najčešće vezana uz božićne dane).

U Međimurju je zabilježen ophod dječaka kojim se po načelima imitativne magije nastojalo utjecati na dobar urod lana i repe, običaj poznat u nekih slavenskih naroda te po zemljama njemačkoga govornog područja.