
Matičnjak je poznat od davnine kao biljka koja jača i krijepi dušu i tijelo.
Njezine su vrijednosti poznate od pamtivijeka. Ime Melisa potječe od grčke nimfe koja je spasila život Zeusu te ju je on u znak zahvalnosti pretvorio u pčelu kako bi zauvijek sakupljala mirisni med sa bijelih ili žutih cvjetova matičnjaka.
U slučaju melise, naučna medicina je preuzela gotovo sve iz narodne medicine, može se zaustaviti samo na onim specifičnim slučajevima.
Jedan narodni ljekar kaže " Kada maternica spadne i kada je žena slaba i ne može zatrudnijeti, koriste se kupke od magične trave (macina trava) i pije dnevno dulje vremena, po 3-4 šalice čaja magične trave, na jednake dijelove sa metvicom pomiješane, u vinu ili vodi sa medom kuhane."
Osim niza liječnika i prirodoslovaca starog vijeka, matičnjak su veoma hvalili Dioskurid i Plinije Drugi. Njemačka opatica Hildegard von Bingen (1098-1179) naziva ga binsuga (mrtva kopriva). Ona je ovako napisala o biljci matičnjaku:
" Tko ga jede rado će se smijati, jer njezina toplina zahvaća slezenu i srce time postaje radosno".
Možda najbolji poznavalac matičnjaka Mattoli, hvali ga riječima: Matičnjak ima izvanredno dobro svojstvo da jača i oživljava srce, naročito onome tko se u noći boji i kome srce lupa i smeta miru, on čisti krv, otklanja ne raspoloženje i žalost, služi hladnom želucu i gotovo svim unutarnjim organima.
Posebno područje korisnosti matičnjaka vezano je uz srce. To je znao još i Paracelsus smatrajući matičnjak najboljom biljkom za srce, a za njegovo blagotvorno djelovanje znalo se još u antičko doba.Ljudi su vrlo rano prepoznali ljekovita svojstva matičnjaka, pa tako Plinije spominje recepturu sa vinom kao lijek za ugrize škorpiona i zmija.Miješao ju je s kalijevim karbonatom u mješavini poznatoj pod imenom Primum Ens Melissae. Zabilježeno je da je Lesebure, jedan od liječnika francuskog kralja Luja XIV, isprobao mješavinu na ostarjelim kokama. Za nekoliko dana koke su odbacile staro, ružno perje, dobile novo i ponovno počele nesti jaja.
Ljekovito djelovanje matičnjaka
BERBA:
Mnogobrojni su pokusi utvrdili i najpovoljnije vrijeme sabiranja listova, odnosno, gornjih cvatućih izdanaka.
Tako se vrijeme sabiranja preporuča neposredno prije ili neposredno poslije cvatnje, a uvijek samo u prvim poslijepodnevnim satima i to u prosjeku od sredine lipnja do sredine kolovoza.
Druga berba u rujnu nije više tako bogata. Po mišljenju autora drugu berbu nebi trebalo provesti, no ona se ipak provodi zbog velike potrebe za matičnjakom.
U tradicionalnoj fitoterapiji koristi se kod nesanice, premda je manje djelotvorna od vrsta odoljena (valeriana officinalis) i pasiflore (passiflora incarnata).
Lako ga možete posaditi kod kuće, jer voli sve vrste zemlje. Otporan je na niske temperature i uspijeva na svim terenima do 100 m n/m.
Matičnjakom možete začinjavati bilo koje jelo u koje biste stavili limun. Obavezan je sastojak ljekovitih likera Benedictine i Chartreuse.
Terapija biljkama spada među najstarije načine liječenja bolesti i ublažavanja tegoba.
Bitno je napomenuti da terapija ljekovitim biljem djeluje polako, ali i sigurno i što je još važnije bez štetnih nuspojava i kontraindikacija. Za svakog klijenta izrađujem individualnu terapiju prema trenutnoj dijagnozi i simptomima te je potrebno savjetovanje i kratki razgovor prije početka terapije ljekovitim biljem .
Imate li zdravstvenih tegoba a želite ih riješiti na prirodan način i očuvati vlastito zdravlje, obratite mi se sa punim povjerenjem .
Neven Carin ,
intuitivno energetski iscjelitelj, fitoterapeut , ljubitelj prirode i prirodnih metoda liječenja
e-mail: info@nevencarin.com - MOB: 091 565 4848