
Opis biljke: s obzirom na rast, oblik i veličinu, oblik iglica, borovica je vrlo promjenljiva biljka. Već prema staništu, javlja se kao patuljasti grm, jedva 0,5 m visine, kao grm do 4 m i kao drvo do 7 m visine. Listovi su igličasti, u početku svijetlozelene boje, kasnije potamne, a po sredini gornje strane lista pokazuje se plavkasto-bijela crta. Listovi su dugi 8 do 10 milimetara prema vrhu zašiljeni i bodljikavi, a smješteni su u trodjelni pršljen. Sitni i jednospolni cvjetovi razvijaju se u pazušcima listova, odvojeno na pojedinim biljkama jer je biljka dvodomna. Muški cvjetovi sastoje se od mnogobrojno poredanih prašnika u pršljen, a ženski cvjetovi od 3 uspravna sjemena pupoljka koji su poduprti s 3 ljuske. Gornji dio tog malog češera je mesnat i pretvara se u okruglu bobu koja je u 1 godini zelena i jajasta oblika, a u drugoj godini dozori u tamnocrno-smeđu okruglu bobu s plavim maškom. Moguć je i trogodišnji razvitak od cvjetanja do sazrijevanja boba.
Miris i okus: iz svih dijelova te biljke izlazi svojstven, fino aromatičan miris, a i drvo borovice lijepo miriši. Drvo i iglice razvijaju prilikom sagorijevanja balzamičan miris. Bobe imaju smolast i aromatičan miris, a okusa su gorko-slatkog te su istovremeno mirisne i smolaste. Okus iglica je smolast, nešto gorak, ali aromatičan.
Vrijeme cvatnje: travanj - svibanj, a vrijeme sazrijevanja plodova u jeseni (listopad) iduće godine.
Stanište: borovica nema naročitih zahtjeva na tlo, a dolazi često u velikom mnoštvu na kamenitoj i kraškoj podlozi od primorskog područja do planinskih i brdskih područja.
Ljekoviti dijelovi biljke: biljka borovice čitava je ljekovita, no u prvom redu se sabiru plodovi (Baccae Juniperi ili Fructus Juniperi communis) od jeseni pa čak i do zime ako to dozvoljavaju vremenske prilike. Plodovi se sabiru tako da se s grane omlate na ponjavu, a iza toga se razastru radi sušenja na suho i zračno mjesto. Plod borovice suši se samo prirodnim putem te se ne smije sušiti ni na suncu ni na umjetnoj toplini. U nekim se područjima sabiru velike količine plodova borovice te se tada sušenje obavlja često u sloju debljine pedlja, no u tom je slučaju treba češće miješati da se ne bi ugrijala i izgubila eterično ulje. Ako se borovica upotrebljava za pečenje rakije ili dobivanje eteričnog ulja, tada se odmah iza sabiranja može pristupiti preradi. Spremanje suhih plodova borovice najprikladnije je, ukoliko se radi o manjim količinama, u drvenim ili staklenim posudama koje se daju dobro zatvoriti. Iglice i vrškovi grančica (Herba odnosno Sununitates Juniperi) sabiru se od travnja do kraja lipnja mjeseca. Sušenje i čuvanje jednako je kao i kod plodova samo što se prije spremanja osušene grančice sitno izrežu. Drvo borovice (Lignum Juniperi) od mladih grana sabire se isto tako od travnja do kraja lipnja. Sitno izrezano drvo nakon sušenja čuva se jednako kao i plodovi.
Tinktura borovice (Tinctura Juniperi) dobiva se stavljanjem plodova borovice u alkohol ili jaku rakiju; zatim se ostavi na suncu da provrije.
Ljekovite i djelotvorne tvari: relativno visok sadržaj eteričnog ulja koje se sastoji uglavnom iz terpena, gorka tvar juniperin, tanin, smola, mast slična vosku, pentozani, pektin, taninski glikozid, grožđani šećer, mravlja i octena kiselina, inozit, invertni šećer, kalcij naročito vezan na jabučnu kiselinu, kalij, mangan vezan na octenu kiselinu. Izdanci i mlade iglice sadrže i vitamin C.
Ljekovito djelovanje: ljekovito djelovanje je toliko mnogostrano, da je već Hieronymus Bock u svojoj knjizi o ljekovitom bilju, 1577. god. pisao o borovici slijedeće: "Zbroj djelovanja te dobre osobine borovice nije moguće opisati."
Ljekovito djelovanje proizlazi uglavnom iz eteričnog ulja koje je najvećim dijelom sadržano u bobama.
Eterično ulje uzrokuje na koži snažan nadražaj pa dolazi do paljenja, svrbeža i kožnog crvenila. Veće količine prouzrokuju upalu kože, jake otekline i stvaranje mjehura. Treba spomenuti i zapažen utjecaj borovičinog ulja na najrazličitije živčane smetnje, koje kod slabe funkcije u izmjeni tvari uzrokuju i umor, glavobolju, bolove u zatiljku, opću razdražljivost, pomanjkanje mogućnosti koncentracije, migrenu, nervozne teškoće srca i dr. Upravo kod glavobolja nalik na migrenu čajna kupka s plodovima borovice donosi olakšanje i konačno ozdravljenje.
Povoljan utjecaj na izmjenu tvari zapažen je i kod šećernih bolesnika, te se bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti može preporučiti uzimanje soka od plodova borovice u odgovarajućem razrjeđenju ili nezaslađeni čaj od plodova borovice. Taj čaj vrlo povoljno utječe na probavne smetnje koje nastaju uslijed nedovoljnog stvaranja solne kiseline, odnosno, želučanog soka.
Rakija od borovice (borovička, klekovača) kao i tinktura od borovice obljubljen je pučki lijek kod pokvarenog želuca, bronhalnog katara, astme, bolesti bubrega i mjehura te kod gihta, išijasa i reumatizma pri čemu se često upotrebljava u obliku masaže kod zadnje tri navedene bolesti.
Špirit od borovice upotrebljava se prije svega za vanjsku upotrebu, kao sredstvo za masažu kod reumatičnih oboljenja.
Čaj od plodova borovice: potrebna je 1 čajna žlica dobro zgnječenih plodova za 1 šalicu čajnog oparka, čaj se ostavi 5 do 10 minuta pokriven, zatim se procijedi, a piju se 1 do 2 šalice dnevno. Kod želučanih i crijevnih oboljenja i kod šećerne bolesti čaj se pije nezaslađen. Kod oboljenja organa za disanje, da bi se pojačala otpornost organizma i za poboljšanje izmjene tvari može se čaj zasladiti dodavanjem 1 čajne žlice meda u topli čaj, a može se zasladiti i šećerom.
Djelotvorne su i slijedeće čajne mješavine: za poticanje protoka krvi i izlučivanje iz tijela te poboljšanje izmjene tvari preporučuju se slijedeće biljne mješavine u jednakim dijelovima:
Primjena u pučkoj medicini: u područjima gdje borovica uspijeva, ona u narodu uživa najveći ugled. Još od davnine važe plodovi borovice kao sredstvo za zaštitu protiv kuge, kolere i drugih pošasti. Kolera i kuga su, doduše, nestale iz Evrope, ali je do današnjih dana ostalo u shvaćanju pučke medicine da je žvakanje plodova borovice najbolje sredstvo protiv svake zaraze.
Kod crijevnih grčeva pije se čajna mješavina od jednakih dijelova plodova borovice, biljke pelina , stolisnika i cvjetova kamilice , a uzima se 1 čajna žlica za 1 šalicu čajnog oparka i to nezaslađeno.
Plodovi borovice namočeni u rakiju obljubljeni su kućni lijek kod proljeva, grčeva u crijevima, vodene bolesti te kod prvih znakova gripozne prehlade. Dim plodova i grančica borovice usisan u usta pomoću lijevka liječi zubobolju. Zdrobljeni plodovi stavljeni na čelo ublažuju glavobolju.
Kod bolesti jetre, čireva na želucu i vodene bolesti sažvače se dnevno 3 do 5 plodova ujutro na tašte, a doručkuje se tek nekoliko sati kasnije. Drvo od borovice usitnjeno na male komadiće i jednom prokuhano (1 puna čajna žlica na 1 šalicu) odličan je čaj za čišćenje krvi.
Primjena u liječenju životinja: uvarak mladih izdanaka borovice daje se kod gušavosti konja, a primjenjuje se i kao oblog. Uvarak od plodova daje se stoci kao sredstvo za izlučivanje mokraće ili kod crijevnih grčeva. Konjima se kod kolike daje komad kruha prethodno namočen u rakiju od borovice.
Borovica naročito pospješuje mokrenje kod psa. Pokusi su pokazali da je količina mokraće u tom slučaju 7 puta veća od normalne dnevne količine. Ulje borovice, pomiješano sa svinjskom mašću, daje mast protiv lišaja, ekcema te protiv svakovrsnih čireva i oteklina.
Terapija biljkama spada među najstarije načine liječenja bolesti i ublažavanja tegoba.
Bitno je napomenuti da terapija ljekovitim biljem djeluje polako, ali i sigurno i što je još važnije bez štetnih nuspojava i kontraindikacija. Za svakog klijenta izrađujem individualnu terapiju prema trenutnoj dijagnozi i simptomima te je potrebno savjetovanje i kratki razgovor prije početka terapije ljekovitim biljem .
Imate li zdravstvenih tegoba a želite ih riješiti na prirodan način i očuvati vlastito zdravlje, obratite mi se sa punim povjerenjem .
Neven Carin ,
intuitivno energetski iscjelitelj, fitoterapeut , ljubitelj prirode i prirodnih metoda liječenja
e-mail: info@nevencarin.com - MOB: 091 565 4848