06.01 BOGOJAVLJANJE, SVETA TRI KRALJA, VODOKRŠĆE

06.01 BOGOJAVLJANJE, SVETA TRI KRALJA, VODOKRŠĆE

03. prosinca 2020

Danas je BOGOJAVLJANJE , Sveta tri kralja ili VODOKRŠĆE. Naši stari vjeruju da je današnja noć ,kada se nebo otvara i "BOG SE JAVLJA".

Prema vjerovanju Bogojavljanje - javljanje ili objava Boga, dešava se u gluho doba noći , kada se na tren otvara nebo da se križaju vjetrovi što pušu zimi sa vjetrovima koji pušu ljeti.

Prema vjerovanju u tom trenutku sve vode svijeta prestaju teći a onaj tko se zatekne na otvorenom i to vidi, može od Boga zatražiti ispunjenje jedne želje.

Duga je tradicija u Katoličkoj Crkvi da se uoči ili na blagdan Bogojavljenja blagoslivlja voda.


Povijesno gledano, blagoslov vode uoči Bogojavljenja vezan je uz slavlje Božića i zimski solsticij, dok svoje teološko značenje preuzima iz otajstva Vazmenog bdjenja. Sam se blagdan Bogojavljenja javlja u 4. st. na Istoku, a početak mu je sličan nastanku blagdana Božića na Zapadu.

Naime, oba su blagdana nastala kako bi, u svojim područjima, suzbila poganski kult bogu Suncu, a koji je bio raširen o zimskom solsticiju, jer se vjerovalo kako baš tada Sunce daje posebnu moć nad vodama.

Zato je razumljivo što su kršćani od tada korištenju vode na taj blagdan dali poseban smisao i vezali ga uz otajstvo krštenja, prema kojemu Krist – Mlado sunce – svojim rođenjem i krštenjem posvećuje vodu i za naše krštenje.

Ipak, kao svojevrsni zaostatak iz tih vremena, ostao je običaj da se uoči Bogojavljenja ili na sam dan u crkvama blagoslivlja voda, koja se potom nosi kućama i njome se, dok se moli Vjerovanje, škrope ukućani i cijelo imanje na posvećenje.

Teološki gledano, blagdan Bogojavljenja je usko vezan uz otajstvo Vazmene noći, odnosno uz prijelaz iz smrti u život, a kako se tada slave krštenja, razumljivo je da će to preuzeti i blagdan Bogojavljenja. No, kada je nestalo krštavanje odraslih, u načelu se prestaje krstiti na Bogojavljenje, ali ostaje blagoslov vode.

Blagoslov vode uoči ili na Bogojavljenje, kako je već rečeno, pronalazimo u mnogim obrednicima, korištenima na području istočne Hrvatske, ali među većinom postoje veće li manje razlike.

Blagoslov je započinjao moljenjem Psalama 28, 67 i 90, nakon čega je slijedio poseban responzorij, Litanije svih svetih, opet responzorij, a potom je svećenik tri puta puhao u vodu uz riječi: Izgonim te, sva četo đavaoska, iz vode ove, u ime Oca… Zatim je slijedilo zaklinjanje vode, čitanje Br 20,2-6 i Iv 7,37-39a, a nakon toga je slijedio niz naizmjeničnih zaklinjanja, blagoslova i molitava nad vodom i solju. Pri tome je svećenik dijelio rukom vodu na sve četiri strane svijeta, doticao rukom vodu, tri puta zamakao križ u nju, uz riječi: Koji si gorku vodu, umočiv drvo osladio, dostoj se blagosloviti, i posvetiti ovaj stvor vode: u ime Oca… Nakon toga svećenik je molio nekoliko uzastopnih molitava da blagoslovljena voda odbije sve sotonske napade, te da onaj tko bude škropljen tom blagoslovljenom vodom primi od Boga obilje blagoslova. Potom se molilo Vjerovanja i škropio narod uz antifonu: Poškropit ćeš me… U nekim je obrednicima bio i dodatak koji se odnosio na čitanje Lk 3,21-38, pjevanje Tebe Boga hvalimo…, a onda se zaključio obred molitvom da Bog pošalje svoga anđela koji će braniti sve koji stanuju u tom prebivalištu.

Iako je taj blagoslov lijepo zaživio u našim krajevima, nikada nije bio blagonaklono prihvaćen od strane službene Crkve, prvenstveno zbog istočnog podrijetla.


Iza naziva "Vodokršće" krije se tradicionalni blagoslov vode koje se vršio na današnji dan.

Iako je taj blagoslov lijepo zaživio u našim krajevima, nikada nije bio blagonaklono prihvaćen od strane službene Crkve, prvenstveno zbog istočnog podrijetla i povezanosti s pretkršćanskim tradicijama. Zbog ovoga je proslavljanje Vodokršća dva puta zabranjeno (1725. i 1890. godine).


Danas brojni rodnovjeri slave ovaj blagdan pod imenom "Vodokres" ili "Vodice". Naravno, značenje ovog blagdana je drugačije nego kod kršćana. Rodnovjeri vjeruju da je na današnji dan iskra nebeskog ognja iz Svarogove kovačnice pala u zemaljske vode.

Veles blagosliva vodu i ona dobiva čudotvorna svojstva.

Zbog toga su se ljudi na ovaj dan kupali u rijekama ili jezerima.
 

© 2016 nevencarin.com Sva prava pridržana. Izrada web stranica: lupusart.net

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Na vrh