Uživanjem i čestim boravkom u Parku prirode Žumberak na red mi je došla i posjeta prekrasnoj staroj crkvi Sv. Nikole iz 1334. god.o kojoj već duže vrijeme razmišljam ali i starom gradu Žumberak nedaleko crkve. Crkvu nije lako naći ako niste često na ovim sakrivenim putićima i zbog toga sam vam stavio i lokaciju ( slika ispod ).
Oko crkve se nalaze arheološka istraživanja koja su pronašla neke olovne predmete vezane za ubijanje vampira prema drevnim vjerovanjima ( slike ispod u tekstu ).
Da li je i na ovom području nekada bilo vampira i grofa Drakule neka ostane tema za naša buduća istraživanja .
Selo Žumberak nalazi se na nadmorskoj visini od 300 metara, 8 km sjeverozapadno od mjesta Kostanjevac koje je sjedište općine Žumberak (sl. 1).
Crkva sv. Nikole srednjovjekovna je građevina s očuvanim tragovima gotike i baroknim inventarom. Ivan Arhiđakon navodi u popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine crkvu sv. Nikole i sv. Martina kao susjedne crkvi sv. Križa na Žumberku (Buturac 1984: 86).
Crkva sv. Nikole Biskupa iz Žumberka prvi put se izrijekom spominje u ispravi iz 1349. g. izdanoj u Avignonu u kojoj papa Klement VI. i njegovi punomoćnici određuju o pobiranju metličke desetine protiv njemačkog reda u Črnomlju (CD XI 1349: 523). Sjedište današnje župe je selo Žumberak. Župa broji oko 130 vjernika, a mjesta koja još pripadaju župi su: Kupčina Žumberačka, Stupe, Žamarija, Željezno Žumberačko, Veliki Vrh, Markušići i Bartakovići.
U blizini crkve nalazi se pravokutni četverostrani pilastar, spomenik koji često nalazimo u istočno - alpskom području.
Funkcije mu sežu od pomoći u orijentaciji na važnim križištima puteva, zaštite od zlih čini i bolesti, do stupa srama za kažnjavanje prijestupnika.
Barokni pravokutni pil ovaj ovdje, najistočniji je takav tip pilastara. Ima četiri niše u kojima su u fresko tehnici prikazana četiri evanđelista.
U župi se nalaze i dvije kapele, kapela sv. Roka u Žumberačkoj Kupčini koja je nekada bila vojna kapela i kapela Srca Isusova u Markušićima.
Iznad crkve sv. Nikole Biskupa nalaze se ostaci Novog grada Žumberačkog (Sichelburg), podignutog u 16. stoljeću nakon osmanlijskog razaranja Starog grada Žumberka kraj sela Kekići (Sichelberg, najvažnija srednjovjekovna utvrda na Žumberku, iz 12. stoljeća).
Kako volimo osjetiti energije starih gradova i mjesta moći , odlučili smo laganom šetnjom od 10min i to provjeriti. Na samom vrhu koji je ravna ploča malo smo diskutirali i analizirali energije same lokacije.
Novi grad Žumberak služi u 16. stoljeću kao glavna obrana od osmanlijskih upada. Bio je sjedište uskočkih kapetana, a 1793. g. stradao je od požara. Postoji zabilježba iz 1898. g. o dužini od 60 m i širini od 16 m (Szabo 1920: 55), međutim nejasno je odnosi li se ta zabilježba na Stari grad Žumberak ili pak na Novi grad Žumberak.
Svakako je Novi grad Žumberak u potpunosti razgrađen kada je zidana nova zgrada škole u Kupčini Žumberačkoj u 20. stoljeću. Danas su vidljivi samo neki zidovi i teško mu je prići. Nesumnjivo je Novi grad Žumberak nekoć činio cjelinu s crkvom sv. Nikole Biskupa.
Župom upravlja župa Pribić, Jastrebarski dekanat Zagrebačke nadbiskupije. Crkva danas nije u funkciji.
CRKVA
Jednobrodna crkva orijentirana u smjeru sjeverozapad-jugoistok obnovljena je sredinom 17. st. (1645. godina zabilježena je na svetišnoj strani trijumfalnog luka. To je prva poznata obnova crkve). Pravokutnog je tlocrta s poligonalnim svetištem, dozidanom sakristijom jugozapadno uz svetište i dozidanim zvonikom na sjeveru, ispred glavnog pročelja.
Zvonik ima piramidalni završetak te zabilježenu godinu 1763. U crkvu se ulazi kroz prizemlje zvonika, rastvoreno s tri strane polukružno završenim otvorima. Portal je oblikovan u gotičkom stilu. S istočne strane prizemlja zvonika dozidan je ulaz na pjevalište. Na poligonalnom svetištu i zapadnom pročelju vidljivi su zazidani šiljatolučni otvori i ostaci oslika u gotičkom stilu. Na istočnom pročelju vidljivi su zazidani otvori i vanjski ulaz na propovjedaonicu.
Sačuvan je barokni glavni oltar i propovjedaonica. Izgled današnje crkve je iz obnove 1894. g. Ispod zatečenog ornamentalnog oslika iz tog vremena otkriven je barokni figuralno-arhitektonski oslik.
U svetištu su prikazani sv. Nikola Biskup, sv. Petar i sv. Pavao , a kod ulaza u današnju sakristiju je prikaz Jakovljeva sna ( anđeo drži ljestve ) . Drveni tabulat nad lađom je ožbukan i s naslikanim medaljonima s likovima svetaca. Prilikom spomenute obnove pod u crkvi je podignut i popločan keramitnim ornamentiranim pločicama. Arheološkim istraživanjima u svetištu crkve provedenim 2010. godine potvrđene su najmanje četiri povijesne obnove crkve dokumentirane različitim visinama poda.
U svetištu se nalazi kripta vjerojatno građena za vrijeme obnove 1645. godine. U kripti su u ljesovima ukopani stariji muškarac (45 – 60 godina) i djevojčica (4 – 5 godina), čiji nalazi odjeće (sl. 5), medaljice, krunice i križa datiraju vrijeme ukopa u polovinu 17. stoljeća.
NALAZI
Funkcionalni dijelovi odjeće i obuće – pređice, potkova cipele, gumbi, kopčice “baba i deda”, okov vezica.
Medaljica s arma Christi simbolima, perforirani križ, krunica i okov brevara.
U kontekstu groblja pronađena su tri noža, a jedan je nađen u grobu 40. Osim noža, nađenog u desnoj ruci, a koji se datira u drugu polovicu 16. st. (Kovács 2002: 232), pokojnik (muškarac, 20 –25) imao je još i medaljicu s prikazom arma Christi i krunjenja Marijinog, nađenu na prsima te po jedan par kopčica “baba i deda” na zglobovima nogu (sl. 14). Nož je relativno rijedak nalaz u novovjekovnim grobovima što je potvrđeno i na žumberačkom groblju.
Zanimljiv je i nalaz lokota u grobu 83 (žena, 25 – 30), a datiran je širi vremenski raspon od 16. do 18. st. (URL 1). Otvarao se okretanjem šupljeg ključa, kojim se otpuštala opruga u cijevi brave. Izrađen je od lijevane bronce ukrašene mjedenim detaljima (sl. 15).
Lokot je nađen kraj lijeve ključne kosti. Uz lokot, pokojnica je imala i olovno dugme, 2 prstena, iglu za učvršćivanje mrtvačkog platna te medaljicu s karičicom. Lokot se u stranoj literaturi najčešće povezuje s lokalnom tradicijom i narodnim običajima vezanim uz strah od vampira (Kotowicz 2011; Bock 2002).
Naime, u narodu je dosta često vjerovanje da su nagle, nasilne smrti ostavile neriješene račune pokojnika te se on zbog toga vraća u svijet živih i traži zadovoljštinu. Jednako tako, ljudi koji su bili drugačiji, bilo zbog bolesti, bilo zbog ponašanja, također su smatrani vampirima.
Kako bi se spriječilo njihov povratak među žive, često ih se poklapalo s kamenom na prsima ili nogama, u usta ili ruke stavljali su im se obluci, lokoti ili kosiri, a nekad su pokopani ležeći na trbuhu, sve s idejom da ne mogu ustati iz groba. Nekoliko takvih običaja iz 18. st. opisano je u etnološkoj literaturi (Čoralić et al. 2011; Benyovsky 1996).
Napomena: Prema dogovoru se mogu odraditi vođene ture prema željenim lokacijama po Parku prirode Žumberak.
KONTAKT : info@nevencarin.com 00385 91 565 4848
Ako želite vođenu turu najljepšim predjelima Parka prirode Žumberak možete se javiti na broj 091 565 4848 i dogovoriti detalje.
DETALJNO O PROGRAMU TURE :
Dio znanstvenog teksta preuzet sa interneta - pregledni rad - pdf dokument - ANA AZINOVIĆ BEBEK, ANDREJ JANEŠ
GROBLJE OKO CRKVE SV. NIKOLE BISKUPA U ŽUMBERKU