Stvaranje samoodrživog vrta - vrt bez prekopavanja

Stvaranje samoodrživog vrta - vrt bez prekopavanja

07. ožujka 2019

Da li je moguće uzgojiti predivne, zdrave biljke u zemlji koja se ne preokreće?

Vjerujem da ste svi Vi, koji ste već stvorili samoodržive vrtove u početku bili suoćeni sa nerazumijevanjem onih koji smatraju da je nemoguće uzgojiti biljke bez špricanja raznim kemikalijama kako bi bile zdrave i otporne na brojne vrste štetnika i bolesti.

Još veću nevjericu svakako je izazvala ideja da biljke možemo uspješno uzgojiti u zemlji koju nije potrebno orati, štihati pa čak ni frezati. 

Pogledamo li malo bolje okolnu prirodu i sami možemo zaključiti da se ona brine sama o sebi. Biljke rastu, zasijavaju se, a da se čovjek u to ne miješa nikakvim svojim djelovanjem. Stvaranje se odvija po nekom nama nevidljivom zakonu koju biljke potpuno razumiju. 


Tko se brine o šumama?
Odlazak u šumu i promatranje drveća koje stotinama godina raste, zaista je čarobno iskustvo koje izaziva duboko poštovanje prema Majci Zemlji. Drveće raste bez da ga itko okopava i zalijeva. Odbacuje svoje lišće u jesen i prekriva tlo te ga tako štiti od smrzavanja. U proljeće većina toga lišća je reciklirana uz pomoć svih onih malih, divnih stvorenja koji brižno sve prerađuju stvarajući tako plodan humus i hranu koja je dostupna svom okolnom bilju i drveću. 

Tlo koje se ne preokreće svake godine je sve plodnije jer se u njemu razmnožavaju milioni malih, nevidljivih i vidljivih bića koja složno rade te rahle zemlju i stvaraju plodno tlo za biljke koje će biti otporne, zdrave i predivnog okusa.

Malčiranje ili prekrivanje tla organskom masom je metoda koja svoje korijene vuče iz davnina.

To je postupak pomoću kojega organski vrtlari prenose u svoj vrt, slike iz prirode što za tlo ima mnogostruke koristi.
Želimo li svoj vrt održavati po načelima organskog uzgoja tako da čuvamo tlo i život u njemu onda je prekrivanje tla organskom masom najbolji način za povećanje i čuvanje plodnosti tla.

Malčiranjem tlo štitimo od vremenskih nepogoda koje uništavaju njegovu strukturu. Obilne padaline ispiru hranjiva iz gornjeg sloja (humus) te tlo postaje zbijeno i nepropusno. Narušava se vodno - zračni odnos što za posljedicu ima smanjenje plodnosti i otežanu obradu tla jer se isušivanjem stvara tvrda kora pa je vrtlar prisiljen stalno i bespotrebno okopavati tlo oko biljaka, čime uništava strukturu tla.

Tlo koje nije malčirano izloženo je i jakom utjecaju sunčevih zraka (u ljetnim mjesecima) koje ga pregrijavaju i isušuju pa je svakodnevno zalijevanje bilja neophodno što obeshrabruje i one najupornje.

U zimskim mjesecima golo tlo izloženo je smrzavanju i umiranju brojnih, korisnih životinjica koje su zaslužne za stvaranje plodnog tla (humus).

Obilne padaline i jaki vjetrovi uzrok su i erozije tla, a da bi to spriječili tlo je potrebno prekriti organskom masom koja se može naći u svakom vrtu.
Prekrivanjem gredica organskom masom suzbijamo i rast korova što za posljedicu ima više vremena za nas pa se možemo posvetiti nekim ljepšim i korisnijim poslovima u svom vrtu. :)

Malčiranjem  bitno utječemo na temperaturu tla (ujednačena dnevna i noćna temperatura) što povoljno utječe na rast bilja i njihovu raniju zriobu te povećan prinos.

Organski materijali koji se najčešće upotrebljavaju kao malč su slama, sijeno, lišće, usitnjene grančice, svježi otkos trave, kompost, jednogodišnji korovi, lišće koprive i gaveza, kukuruzovina, iglice četinara, lišće korisnog bilja iz vrta, karton, novinski papir i sl.

U organskim vrtovima koji se održavaju u skladu sa načelima prirode, sav biljni ,,otpad,, se reciklira i ponovno se zemlji vraća uzeto. Malčiranjem vrta zapravo mi pomažemo i sebi jer se naši poslovi svode na minimum ako uzmemo u obzir da tlo ne prekopavamo, većinu korova suzbijamo, smanjuje se potreba za zalijevanjem bilja, a tlo ispod organskog prekrivača je rahlo i obogaćeno prirodnim gnojivima, dakle mi štedimo i kupnju gnojiva, vodu i snagu. :)

U proljeće, desetak dana prije sadnje/sjetve, skida se sva neprerađena masa kako bi se tlo izložilo sunčevim zrakama.

 Nakon sadnje biljaka tlo je dobro prekriti slamom ili sijenom u tanjem sloju, a pojavom većih temperatura taj sloj se može postepeno podebljavati prvenstveno oko kultura kojima je potrebno osigurati veće količine vode (rajčica, paprika, patliđan i sl.).

Na ostalim tipovima tla sa malčiranjem uglavnom nema nekih većih problema.

Uzmimo za primjer godišnja doba.

U proljeće tlo prije sjetve izložimo zagrijavanju , nakon nicanja biljčica, na vlažno tlo (ako je potrebno prije malčiranja prvo ga zalijemo kišnicom) postepeno dodajemo sitnu organsku masu (najbolje prosušena, pokošena trava), kako biljke rastu dodavamo sve deblji sloj oko biljaka (dobro je kombinirati slamu, sijeno, prosušene listove koprive, gaveza i sl), pazeći pritom da ih ne zagušimo, odnosno nikad ne stavljamo malč direktno uz biljku, nego ostavimo oko nje malo prostora, kako bi izbjegli mogućnost truljenja i propadanja biljke.

U ljetnim mjesecima oko žednih biljaka (rajčica, paprika, kasni kupus, kasni grašak i sl.) stavljamo namoćenu organsku masu debljine 10 - 20 centimetara što će ju čuvati od isušivanja pa se smanjuje potreba za stalnim zalijevanjem.
Također između biljaka je potrebno držati veći razmak, primjenjivati dublju sadnju i debeli sloj malča.
Ostale biljke možete malčirati u tanjim slojevima 5 - 10 centimetara debljine (luk, kupusnjaće, mrkva, peršin, mahunarke, ukrasno, ljekovito i začinsko bilje i sl.).

U jesen većina organske mase je već prerađena te je nije potrebno dodavati sve do pojave mrazeva.Tada je gredice dobro prekriti debelim slojevima organske mase koja će zaštititi sav živi svijet u tlu.Može se iskoristiti sva masa sa kojom raspolažete u svom vrtu.Nakon što ste prorahlili gredice možete ih posuti pepelom u tankom sloju, nakon čega slažete slojeve npr. stajsko gnojivo, lišće, slama, sjeckane grančice i sl.

Budite domišljati i kreativni i svoj vrt uredite slikama koje svakodnevno viđate u prirodi. 

Sve što je raslo i bilo živo, što je plivalo, letjelo, nije umiralo, niti nestajalo bestraga.U truleži se čak mogla pojaviti mušica, a njome se hranilo neko drugo živo stvorenje, te je sve zjednički tvorilo jedan lijepi život. ( Anastasija) 

© 2016 nevencarin.com Sva prava pridržana. Izrada web stranica: lupusart.net

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Na vrh